lunes, 12 de mayo de 2014

Ñembosarai Arandu ymaguare



Ojeikua chupe ñembosarai arandu ymaguare umi ñembosarai mitareko mitanguero isaraki oipuruhápe hete ha mba’epora iktuva japoko ñandejerere cyvy, kangue, ao pereri, yvyrarogue, inimbo, voto, vacapipopo, valita, pandorga, sal. Avei ojeguereko hechakuaa umi ñembosarai ymaguare kavaju’iyvyrai ojejapora anio, ygarusu kuati’ai ojejapova. Upe tembimbo’a ikatu ñemoambue’la ha avei hiaño. Opaichagua oi heta mbojojaha.

Oi heta ñembosarai taperehegua ha upeape oje’e ñembosarai taperehegua.



Umi ñembosarai ojeipuruva ñande rete ojapova ñemoiru teterehegua ojejapora okupe oihape yvytu upepe (oje dipara ojepopo, ojeguata) upeva ojapopora hesekuera omongakua hagua chupe kuera. Oime avei petei ñembosarai ojejapova tuva ha mitara’y herava ku-ku tera ku-ku (Kukulele).

Umi mbo’ehao oguereko yvyraty oñembosaraki hagua mitanguera oreko (jesyry ñemyatymoi) . oi heta ñembosarai oporomongyhyjeva tera ndopormbyhy jeiva ha umia oiporavo umi mita ha upepe ojekuaa mavapa ikaropyryve umi ñembosaipe.

Oime heta avei ñembosarai ndahasyiva umia ha’e (hakembo-hakembo) heta ñembosarai ojeiporuva oñembosarai matematicape rehegua.

Avei oi ñembosari ojepuruva folklore, hasy ojeikua  hagua ñembosarai jeikuava apopyra umi ojetupemava torype. Umiva oipytuvo chupekuera oguerekohagua hasy’y temiandu, ojegueraha poravehagua iñirunguerandi, oikoporave hagua pe tembiapo gapova upepe pe ñembosarai arandu ymaguarerehe.

Ndomendaiva / Petei, mokoi mbohapy, amaña, /Vakapipopo mano / Tuka'e / Cinto Kañy / Ryguasu ndohechaiva



Solterona – Ndomendaiva

Ojeforma mokoi tysyi, petei mitaivaera ha petei kuña va’era, umia kuera oiporavova’era rei hera, ha reina ai, mita kurangaera ojapo va’era ñemime, petei mita ojapoa’era coordinadorgui ha’e he’i gua’u ara. “El Rey de España  pase a saludar a la Reina de las Flores”, ohasa he omomaitei petei kupape, ha ojapiro ogueraha ara petei kurape ha ojavyro oho’a hendape ha peicha oho va’era jo’a mita’i, petei mitakuña apyta haeno peve.

Uno, dos, tres miro – Petei, mokoi, mbohapy, amaña

Heta mtai ojeforma petei thysyipe. Ojehapo petei pa’u postegui ha upepe oi vaera petei mita ha
mitaikuera oiva’era kupepe. Ro heiva “Un, dos, tres, miro” ha ojere omañahagua mitai kuerape, oñeme’era encuenta petei omyiha operdeta ha pe opytava ha’eno oganate.

Pelota muerta – Vakapipopo mano

Ñembosarai ojeivy vakapipopo guara. Ñembosarai ojoguava pelota muerta. Ojejapo petei patio tuichava cancha, michi ogoguava ojeforma mokoi equipo ojojava’era mitare. Petei mita’i onombova’era vakapipopo umi oiva ikontrape, ha peicha ai ojapota umi otro. Pe ojejapiva vakapipopope amanota ha opytata yuyrkuape, pe equipo opytava jugadorymi operdé.


Tuka’e kañy
 Ojejapo heta mitaindi petei oi ara “tambo” pe pea ha’eva era petei yvyra, petei oki heta henda o indo oijapoiva’era pete nenda ikatuva ombohasa asy. Ajipopo va’era mokoipa peve, ha umi mitanguera akañy va’era. Pe apytava’eke “tambo” pe ose oheka umi mitanguerape ha otoporo oñani ara opokohagua “tambo”, ojesalva umi opokova “tambo”.

Tuka’e guapy
 Petei mita oñani opokohagua mita’ikuerape, umi ko memerape ojejagarra potaitema, oguapy ara ojesalva hagua, ojepokoro chupe, ha’ekuera “opyta”. Ha la “opytava” oñemuro, hei oñani opokogua mitanguerape.

Tuaka’e acusado
Umi mitanguera okañy va’era hetaite nendape, oikaro pea, la opytava oipapo  popa peve, oi papa rire, che ka umi akañiyva, ohechara petei he’i chupe: “Acusado… fulano”, ha oguero chupe monambipyre, koa oñemoi nenande “Tambogui”. Mitanguera onoheara monobipyrepe, “tambo” jepotaro, ha la opytava oho oheivajey ara okañyvape, peteiro anohe la “tambo”, opa la ñembosarai ha omoñeurujey. Ha ndoveipora re morambipyre pea opyta ha o segui la ñembosarai.



Cinto Kañy
Oñemoi ara mitanguera ha oñeme’e peteime omo kañy hagua la cinto oimea hendape. Ma’avea ndohecahai ara moopa ambokañy, ombokanyro ha’e osapukai “ya!”, ha umi mitanguera oñemoi oheka la cinto. Peiro oiropepete la cintogui ojesapukai “tibo, tibio!”, oiro mombky ojesa pukai “frio, frio!” ha otoparo hikuai ojesapukai “Caliente”.

Gallito ciego – ryguasu ndohechaiva
 Petei oñemoi ara jokuaha hesape, upei rire oñeme’o chupe pokoi jere, ha umi mitanguera ose oho ara chugui, ojohuro peteime he’va’era moopa ha’e, he’e poraro ogueraha chupe. 

Ojehuta pyehuta / Carrera vosá / Avati'i kambyre


Pasara pasara - Ojehuta pyehuta

Mokoi mitai ojejagarra  ara ipepe ha ohupi yvate ha ojeforma ara petei oga ape. Umi mokoi aiporavo ñemine yvoty, yva hera. Ohasava, el ultimo se quedará. ha upei umi mokoi mitai, oguejyla ipo ha ojagarra pe pahague, pea ojurupyasy va'era yua, yvoty umi he'iva'e kue ñemine oganahagua.


Carrera vosá

Petei ñembosarai carrera vosa-re. Oñemoi heta jokoha pyporepe, ha opepe  tekove ohaja ara; umi tekove oñembosaraiva ogueraha petei vosa poyvi, upei  opopo ara pyre oguahe hagua tua oganahagua.


Arroz con leche - Avati'i kambyre


Mitanguera ojapo petei vere, entéro gegarra ara ipope ha petei opyta  tyepype ha hesa oi ara jokuahare. Umi jereguare ojere ara opuraheivo:

Mbatatirurirurá, sobre el punte de Avellón, sale el sol, Anton pirulero (Ojejapo petei hee ha petei mitakuña onemoiara mbytepete hae opuraheivo

ojapo ai heta mba'e ha mitanguera o japota ai upeva) cataplin, cotaplin, cotaplero.

Toro Candil


Fiesta de San Juan

San Juan


Umi juegos tradicionales gua ha'e tatári jehasa. Umi mbya aguata tatapyi ari osapukái hikuái "Viva San Juan", "Viva el Señor San Juan"

Pelota tata: Vakapipopo ojejapova'era ao soreguiñembohykue keroséne ha oñemyahay chupe tata mitangue a ha kakuaa oñembosará, ara vakapipopepe.

Toro Candil: Ojejapo hete palo ha madera veryigui ojejaho'i lana tera vakapipo. Iñaka ojejapo toro ratigui, upepe oñeñapyti ao kue ha oñemboykue.

Kerosene ha oñembyandy hese tata, petei tera moki tapicha tor kandil iete kuape ha adipara tapicha kuéra apytepe, ha ohanga tórope.

Yvyra sŷi: ha'e petei paila oñemoiva hese mba'e kyra oñemosangoi ha oñemboja heje caramelo tera pirapire, ha tapicha aipelavera haime.

Kambuchi jejoka: Uñemoi kumbuchi ryepype hetambae ha upei oñemosaingo tapichakue ojokua hesa ha oñeha'ava'era ojoka pe kambuchi.

Karrera vosa: tapichakuera oike petei nosape oñeña pyti chupekuera iku'are upei opopo ohovo hikuái oguahe peve herame.

Judas Kai



Ojekuaa uperupi kamba ra'angaicha. Ojejapo peteî arriero ra'anga, ao kue'i oñemoi
pype mbokauicho kuera (12x1) Ao kue atyra pype. Ma oñemy'andy hese tata pyhare
mbyterupi, mokoipa'apy (23:00)